Kraljevina Dahomej

Kraljevina Dahomej
Royaume du Danhomè
Zastava Kraljevine Dahomeja Grb Kraljevine Dahomeja
Zastava Grb
Položaj Kraljevine Dahomeja na karti
Položaj Kraljevine Dahomeja
Glavni grad Abomey
Službeni jezik Fon
Religija Zapadnoafrički vudu
Državno uređenje  
• Predsjednik
Dakodonu počinje osvajanje Abomey Plateau
• Predsjednik vlade
King Agaja zauzeo Allada i Whydah
King Ghezo porazio Carstvo Oyo i završava plemenski status (1724–1727)
Zakonodavstvo
Nezavisnost Oko 1600–1904. 
Površina
• Ukupno
10.000 km2
Stanovništvo
• Ukupno
350.000 
Valuta CFA franak
Vremenska zona UTC +0
Status: Vazalna kraljevina Portugalske Imperija]] (1604–1690), Imperija Oyo (1740–1823), Francuski protektorat (1894–1904) Benin

Kraljevina Dahomej bila je monarhija u Zapadnoj Africi, na teritoriji današnjeg Benina, od otprilike 1600. godine sve do 1894, kada su posljednjeg kralja, Béhanzina, porazili Francuzi. Tada je Dahomej anektiran kao kolonija u okviru Francuske Zapadne Afrike. Ovu kraljevinu osnovali su Foni, početkom 17. stoljeća, a razvijalo se oko Abomeyja, gdje je bilo sjedište kraljeva, tokom 18. stoljeća, kada je, osvajanjem ključnih obalnih naselja (osobito Ouide), postalo regionalna sila.

Veći dio 17. stoljeća, Dahomej je bio regionalna sila, sve dok njegovom sredinom nisu postali vazalna država Carstva Oyo.[1] Dahomej je imao dobro organiziranu nacionalnu ekonomiju; imao plodnu trgovinu robljem s Evropljanima u sklopu transatlantske rute, čiji je važan centar bio upravo Ouidah. Trgovinom su Dahomejci dobivali raznorazno oružje, tkanine i alkohol.[2]

Dahomej je također imao i bogatu kulturu, a značajna je bila i potpuno ženska vojna jedinica koju su Evropljani nazvali dahomejskim Amazonkama.

  1. ^ Heywood, Linda M.; John K. Thornton (2009). "Kongo and Dahomey, 1660-1815". u Bailyn, Bernard & Patricia L. Denault (ured.). Soundings in Atlantic history: latent structures and intellectual currents, 1500–1830. Cambridge, MA: Harvard University Press.
  2. ^ Polanyi, Karl (1966). Dahomey and the Slave Trade: An Analysis of an Archaic Economy. Seattle: University of Washington Press.

© MMXXIII Rich X Search. We shall prevail. All rights reserved. Rich X Search